Asanaginica (Hasanaginica) - nepoznat autor
Asanaginica - narodna pjesma:
- autor je nepoznat, prenosila se usmenim putem "s koljena na koljeno"
- njen izraz je formulaičan (razlog tome je da bi se mogla lako upamtiti i neposredno izvoditi/pričati pred slušateljima):
- započinje SLAVENSKOM ANTITEZOM koja se sastoji od:
"Što se to bili u gori zelenoj?
Al su snizi, al su labutovi? <=PITANJA
Da su snizi, već bi okopnili,
labutovi već bi poletjeli:
ni su snizi nit su labutovi, <=NEGACIJE PITANJA
nego čator age Asan-age." <=ODGOVORA - javljaju se STALNI EPITETI (npr. "bili dvor", "rumeno lice", "zelena gora", "ljute rane" i drugi)
- rabe se utvrđeni izrazi (FORMULE) za određene situacije (npr. izraz "usput se ja s dušom rastavila" opisuje Asanaginičinu smrt)
- stih se gradi prema čvrstom metričkom uzorku od 10 slogova, s cenzurom iza 4. sloga (epski deseterac)
- Alberto Fortis (putopisac) čuo je Asanaginicu u Imotskoj krajini te ju je preveo na talijanski jezik i zajedno s hrvatskim originalom (na ikavskom) objavio 1774. godine u djelu Put u Dalmaciju (tal. Viaggo in Dalmazia)
- kasnije Vuk stefanović mijenja Fortisov zapis na jekavicu i daje pjesmi ime Hasanaginica
- nakon Fortisova zapisa nastaju brojni prijevodi: D. Ferić (latinski), W. Scott (engleski), A. S. Puškin (ruski), J. W. Goethe (njemački)
- Goetheov prijevod objavio je njemački pjesnik Herder u zborniku narodnih pjesama Volkslieder
- EPSKA OBILJEŽJA
-likovi (Asan-aga i Asanaginica)
-događaji povezani u radnju (fabulu)
-pripovjedač (u 3. licu) - LIRSKA OBILJEŽJA
-emocionalnost (u prvom planu nisu događaji, nego unutarnja stanja likova- osjećaji)
-subjektivnost (pripovjedač suosjeća s likom- Asanaginicom)
pjesnički metaforičan jezik (epiteti, metafore)
-pjesnički ritam (rima) - DRAMSKA KOMPOZICIJA
-Uvod- Asan-aga je ranjen, posjećuju ga majka i sestra, ali njegova žena Asanaginica ne dolazi.-Razvoj-Asanaginicu brat planira udati za imotskog kadiju. Asanaginica šalje pismo kadiji.
-Zaplet- Asan-aga poručuje ženi da ga ne čeka. Ona se oprašta od djece i odlazi s bratom.
-Vrhunac- Asanaginica se udaje, svadbena povorka prolazi pored Asan-agine kuće.
-Obrat- Asanaginica moli svatove da stanu te daruje djecu.
-Rasplet- Asan-aga optužuje Asanaginicu da je srca kamenoga.
-Kraj- Asanaginica od žalosti umire. - TEMA - tragična sudbina Asanaginice (položaj žene u tadašnjem patrijahalnom društvu)
PODSJETNIK:
BALADA je lirsko-epska pjesma koja polaganim ritmom i tužnim, tragičnim tonom pjeva o stradavanjima i nesrećama, a najčešće završava tragično (smrću junaka).
ROMANCA je lirsko-epska pjesma ljubavne teme, vedra tona i živa ritma. Podrijetlom iz Španjolske